Muzej grada Zagreba - povedite obitelj na upoznavanje svog grada

Muzej grada Zagreba suvremeno je organizirana baštinska ustanova, mjesto sakupljenog znanja i javni medij, te nakon sto godina vitalan, osjetljiv i brižan, kako za prošlost tako i za sadašnjost Zagreba.

Muzej grada Zagreba suvremeno je organizirana baštinska ustanova, mjesto sakupljenog znanja i javni medij, te nakon sto godina vitalan, osjetljiv i brižan, kako za prošlost tako i za sadašnjost Zagreba.

IDEJA ZA OBITELJSKI IZLAZAK

Obraćajući se starosjediocima, došljacima i gostima grada, muzej ima jednu jedinu zadaću: potaknuti interes za Zagreb predstavljanjem osobitosti i ključnih točaka razvoja grada kroz raznovrsnost sadržaja i načina njihove interpretacije i prezentacije, u skladu s očekivanjima i potrebama suvremenoga društva.

POVIJEST MUZEJA

Muzej grada Zagreba utemeljila su Braća Hrvatskog zmaja 1907. godine.

U devedesetoj godini postojanja, 1997. godine, Muzej je otvorio tek šesti stalni postav, a prvi put u obnovljenom i odgovarajućem prostoru, primjereno dostignućima suvremene muzeološke tehnologije. Pokazuje prošlost grada Zagreba od prapovijesti – tragova koji su netom otkopani upravo podno njegova zdanja – do danas.
Stalni je postav koncipiran na temelju predmeta koje Muzej posjeduje. Povezujući predmete s njihovim nekadašnjim vremenskim okvirom, naglasili smo naš moderni pristup u kreiranju i vizualizaciji društvenih zbivanja u gradu. Kombinacijom kronološkog i tematskog pristupa te primjenom suvremenih muzeografskih i tehnoloških principa učinili smo Muzej pristupačnim današnjem posjetitelju.
 Stalni postav portretira grad u svim njegovim aspektima, od političkoga, crkvenoga, povijesnoga i gospodarskoga do arhitektonsko-urbanističkoga, kulturno-povijesnoga, zabavnoga i svakodnevnoga.

Raznovrsnost tema i predmeta, od rijetkih do običnih, svakodnevnih, uporabnih, od umjetničkih do popularnih daje posebnu draž Muzeju koji određenim tematskim slijedom uvodi posjetitelja u zanimljivosti iz bogatoga života Zagreba i njegova promjenjiva urbanog krajolika.
Muzeološkim su programom predviđena, uz konzervatorsko-restauratorska, i sustavna arheološka istraživanja (1991-1995). Iskoristili smo arhitektonsku slojevitost objekta i upozorili na nju posebno oblikovanim sivim legendama. Isto tako arheološka istraživanja iznijela su na svjetlo dana nove podatke o životu na Gričkom brdu, pa zato i stalni postav otpočinje interpretacijom arheoloških nalaza prezentiranih na mjestu otkrivanja.

Pokazujemo prapovijesno naselje sagrađeno u VII. st. pr. Kr. odnosno na početku halštatske kulture, starijeg željeznog doba, i kuću – radionicu iz razdoblja latenske kulture, mlađeg željeznog doba. Arheološkom kartom omogućujemo posjetitelju da se upozna s najvažnijim nalazištima i nalazima u gradu i njegovoj regiji.
U postavu je, nadalje, naglašena specifičnost razvoja srednjovjekovnoga dvojnoga grada, odvojenost života i uprave crkvenoga Kaptola i slobodnoga kraljevskoga Gradeca, ali i njihovo međusobno ispreplitanje.
U četrdesetpet tema stvorena je slika grada u kojoj se na povijesno dokumentiran način nižu karakteristične teme i događaji koji stvaraju sliku o gradu i njegovu kulturno-povijesnom razvitku.

Svako razdoblje ilustrirano je karakterističnim predmetima koji na jasan način predstavljaju Zagreb:

- od legende o postanku imena Zagreb, koju ilustriramo
kruništem bunara s izvora Zagreb,

- do života u srednjovjekovnom Gradecu i različitih
gradskih znamenja,

- preko idealno rekonstruiranog figuralnog portala stare
zagrebačke katedrale, koja je simbol crkvenoga grada,

- do crkve Sv. Marka koja govori o bogatom baroknom
ugođaju njene negdašnje unutrašnjosti i povezanosti
sa cehovskim životom obrtničkoga Gradeca.
Cehovske insignije (zastave, škrinje, tablice, djetićki
listovi i isprave) karakteriziraju život Gradeca, ali i
Kaptola od XVII. – XIX. stoljeća.
Na prvom katu govorimo o klarisama i njihovu samostanu. Na maketi koja pokazuje stanje iz pol. XVII. stoljeća pokazan je čitav arhitektonsko-urbanistički kompleks: samostan klarisa (1650), Popov toranj (1247), žitnica (1657) i Nova, kasnije Opatička vrata (XVIII. st.). Tu su izloženi bogati nalazi nađeni podno samostana tijekom arheoloških istražnih radova, a koji govore o kulturi života i stanovanja Naših gospa Svete Klare.

Nadalje ističemo pobožnost i obrazovanje koje sa sobom u XVII. stoljeću donose redovnici, a posebice smo istaknuli štovanje Blažene Djevice Marije u Zagrebu i okolici.
Rekonstruiran je život velikaša u Zagrebu na primjeru poznatih obitelji Oršić i Rauch; zatim trgovački život u gradskom Podgrađu na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće, pa doba Hrvatskog narodnog preporoda u Zagrebu sa istaknutim osobama i događajima koji karakteriziraju to razdoblje, koje završava s banom Jelačićem i njegovim upečatljivim portretom u natprirodnoj veličini.
Rekonstruirali smo dućane i izloge u Ilici, te stvorili ugođaj svakodnevnog života te najvažnije trgovačke ulice potkraj XIX. stoljeća, iz koje se otvara pogled na prostornu maketu Donjega grada, kojom smo ukazali na vrijednosti trećega središta urbanoga Zagreba.
Istaknuli smo urbanistički program tzv. “Zelene potkove” s maketama najvažnijih objekata koji su podignuti s nacrta Zagreba intarziranog na podu dvorane, a koji su stvorili tipični ugođaj utemeljiteljskog razdoblja (Gründerzeit) potkraj XIX. stoljeća.

U bogatom kazališnom životu Zagreba među ostalim su istaknuti predmeti vezani uz plodan umjetnički rad naše najpoznatije vagnerijanke, operne primadone Milke Trnine, koja je na prijelomu stoljeća predstavljala Hrvatsku u svijetu, od Bayreutha i Münchena, do Londona i New Yorka.
Spomenici s Jurjevskoga groblja i druga važna komunalna otkrića XIX. stoljeća govore o naglom urbanističkom razvitku Zagreba.
Kako Muzej posjeduje zbirke pojedinih gradskih udruga XIX. i s početka XX. stoljeća, pokazujemo ih kao odraz društvenog života i komuniciranja u gradu.
Iskoristili smo izum Zagrepčanina Slavoljuba Penkale koji je stekao svjetsku slavu patentiranjem prve mehaničke olovke (1906). Pod njegovim je imenom penkala i danas u upotrebi.
Dvadeseto stoljeće prikazujemo u osnovnim naznakama, interpretirajući najvažnije događaje koji su obilježili ovo burno razdoblje, od internacionalnog stila zagrebačke moderne arhitekture do života u Zagrebu tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te straha i neizvjesnosti koju je grad proživljavao u svibnju 1945. g.
Promjena strukture stanovništva i ekspanzija stanovništva u socijalističkom razdoblju stvaraju potrebu za širenjem grada i novim urbanističkim programom za Južni Zagreb, koji pokazujemo u maketi. Tu je i nezaobilazna Zagrebačka škola animiranog filma koja je Zagreb proslavila u svijetu.
Godine 1990. u Zagrebu je uspostavljen Hrvatski državni sabor neovisne i samostalne Republike Hrvatske. Dolaskom ljeta 1991. godine nametnut je Hrvatskoj rat. Brojni Zagrepčani odlaze na bojišnicu, a grad zbrinjava više od 130.000 izbjeglica i prognanika.

Usprkos ratnim okolnostima život velegrada se nastavlja, pa Zagreb slavi i 900-tu obljetnicu osnutka zagrebačke biskupije (1994), koju je okrunio posjet pape Ivana Pavla II Zagrebu.
Na izlasku u hodniku izloženo je mnoštvo plakata kojima želimo još jednom upozoriti na život u gradu viđen kroz vizualne poruke, svojevrsni vremeplov zbivanja u XX. stoljeću.