IDEJA ZA SAVRŠEN VIKEND

Temelje prvotnog dvorca postavio je polovicom siječnja 1811. grof Vincencije Pejačević (1780.-1820.), a 11. ožujka blagoslovio ih je opat Stjepan Darašević, uz veliko mnoštvo naroda. U siječnju 1812. dvorac je bio gotov. Taj stari dvorac bio je građen u klasicističkom stilu i bio je manji od današnjeg.

Poznato je da je taj dvorac popravljen nakon potresa u svibnju 1817. godine, a značajna obnova bila je u doba grofa Ladislava Pejačevića (1824.-1901.) oko 1850. godine.
No, njegov izgled u potpunosti je promijenjen u obnovi započetoj u siječnju 1865. koju je poduzeo grof Ferdinand Karlo Rajner (1800.-1878.). On je zgradu dao povećati tako da je sjeverno i južno pročelje dobilo trinaest prozorskih otvora, te bočne rizalite oblikovane poput kula s kupolastim krovom.

Dvorac je bio bogato opremljen štukaturama, drvenim oplatama, ugrađenim namještajem. U velikom predvorju je dvostruko polueplitično stubište s kamenom ogradom. Zanimljivo je da se kuhinja nalazila u izdvojenoj zgradi u perivoju, a hrana se prevozila električnom željeznicom u podzemnom tunelu koji je spajao dvorac s kuhinjom.
Osim umjetničkog, dvorac ima i povijesni značaj.

U njemu je živjela znamenita hrvatska skladateljica Dora Pejačević, kći hrvatskog bana Teodora Pejačevića.
Tijekom Drugog svjetskog rata dvorac je koristila njemačka vojska 1943.-45., a u suterenu je bila smještena njemačka ratna bolnica. U ratu su oštećena pročelja i krov dvorca. U drugoj polovici 20. stoljeća zgrada je immala različitu namjenu. Danas je tu Zavičajni muzej i galerija.

Radno vrijeme :
pon/pet: 8 - 15h
ut/sri/čet: 8 - 18h
sub: 9 - 12h
ned i praznikom zatvoreno

Cijena ulaznice:
Odrasli 12 kn, učenici 7 kn