Za jačanje imuniteta u zimskim danima važna je konzumacija prirodnih probiotika poput kefira, kiselog mlijeka i grčkog jogurta.
Probiotici u kiselom mlijeku potiču rast korisnih bakterija u crijevima i smanjuju broj patogenih mikroorganizama. To pomaže u boljoj apsorpciji nutrijenata i sprječavanju probavnih smetnji poput nadutosti i zatvora.Redovita konzumacija probiotika smanjuje upalne procese u tijelu, što može biti korisno kod stanja poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i Crohnove bolesti. Osim toga, postoji veza između crijevne mikroflore i mozga, poznata kao crijevno-moždana os. Probiotici tako mogu pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije.
Kiselo mlijeko proizvodi se od nepasteriziranog mlijeka procesom mliječne fermentacije te je bogato probioticima, dobrim bakterijama koje pomažu održati ravnotežu u probavnom sustavu. Radi se o procesu koji produžuje rok trajanja mlijeka i čini ga lakšim za probavu, posebno za osobe koje su intolerantne na laktozu. Kiselo mlijeko pomaže u opskrbi organizma magnezijem, kalijem, kalcijem te vitaminima A, B, D i K, dok na 100 grama ima u prosjeku 50 kalorija.
Kefir sadržava puno hranjivih sastojaka, puno proteina, B vitamina, kalija i kalcija. Kalcij pomaže u stvaranju jakih kostiju, protein gradi jake mišiće, a kalij je važan za zdravlje srca. Određeni izvori navode da je ovo piće staro više od 1000 godina, a podrijetlom je s Kavkaza. Navodno ga je ondašnje lokalno stanovništvo, poznato po zdravlju i dugovječnosti, slučajno otkrilo za vrijeme nošenja svježega mlijeka u svojim kožnim vrećicama. Jednom slabo poznat izvan Kavkaza, danas je kefir posebno popularan u Rusiji i zemljama jugozapadne Azije, a posljednjih nekoliko godina i u drugim državama svijeta. Ponekad se i kulturu kefira naziva i tibetanskim ili kefirnim gljivama, ali kefir nije gljiva, već prirodni starter, odnosno zrnca.
