Izložba RIJEČI, SLIKE I SNOVI u Laubi od 9. do 25. siječnja 2026. - Plakati iz zbirke Petra Smiljanića
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba RIJEČI, SLIKE i SNOVI – PLAKATI IZ ZBIRKE PETRA SMILJANIĆA. Izložba predstavlja preko 400 plakata iz kolekcije koja broj njih desetak tisuća, nastalih u vremenskom rasponu od prvih desetljeća 20. stoljeća do početka 2000-ih, a fokusira se na četiri velike cjeline s pogledom na najzanimljivije filmske i kazališne plakate, plakate različitih manifestacija u rasponu od politike, preko sporta i sajmova, do glazbe i likovne umjetnosti, te plakate u svojstvu umjetničkih djela.
Ambicija ove izložbe nije samo pokazati raspon ove kolekcije, nego i pokušati kroz njene dijelove ispričati priče o tome što plakat kao medij može, koje su njegove posebnosti, gdje su mu granice i kako se one krše, koji su sve izražajni dosezi koje su generacije dizajnera i umjetnika ocrtale u mediju plakata, ali i koje su propulzivne institucije i drugi konteksti pomogli da se na području Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije formira tako snažan kontinuitet izuzetnog grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija. Osim što će istaknuti fragmente opusa dizajnera i umjetnika kao što su Boris Bućan, Mihajlo Arsovski, Mirko Ilić, Ivan Picelj, Boris Ljubičić, Slobodan i Saveta Mašić, Matjaž Vipotnik, Ferenc Baráth, Dalibor Martinis, Drago Ivanišević, Andrija Maurović, Edo Murtić, i grupa kao što su Novi Kolektivizem, Studio Imitacija života i drugi, izložba donosi i niz različitih tematskih rakursa na same karakteristične pristupe oblikovanju plakata.
U kontekstu filma tako se, između ostalog, osvrće na naglašeno tipografski pristup oblikovanju, ili na plakate čiji je dominantan motiv ljudsko tijelo, na obilježja dizajna kod specifičnih žanrova kao što je npr. znanstvena fantastika. K tome, izložba nas upoznaje i s kuriozitetima kao što je cijela kolekcija plakata slavnih poljskih autora dizajniranih za jugoslavenske filmove. Filmski plakati imaju prije svega komercijalnu, propagandnu najmjenu — da informiraju i privuku publiku podacima o režiseru i glumcima, sugeriraju žanr filma
Sažimajući neke od najvažnijih likova i scena u nekoj vrsti vizualnog kolaža ili fotomontaže dizajneri/ilustratori nastoje sadržaj i temu filma što efektnije najaviti i predočiti publici. Zbog tehnoloških ograničenja tiska 50ih, 60ih, pa i 70ih godina filmskim plakatima uglavnom dominiraju ilustracije dok se korištenje fotografije često svodi na reprodukciju portreta filmskih zvijezda ili ikoničkih scena.
U domaćem kontekstu iz više razloga upravo je kazališni plakat od 60ih do 80ih godina bio područje izrazito kvalitetnog grafičkog dizajna. Namijenjen prvenstveno obrazovanoj publici kazališni plakat nije bio pod pritiskom komercijalno-marketinških zahtjeva pa je omogućavao formalno radikalne pristupe, dok je s druge strane oslobođen neposrednog pritiska političko-ideološke agitacije ipak tematski omogućavao i raznovrsne društveno-političke komentare.
