Savoy je novo poglavlje vinarije i podruma Belje, to su vina koja osvajaju bez borbe!

Linija Savoj nije tek još jedno ime u portfelju. Riječ je o pažljivo osmišljenoj i marketinški promišljenoj vinskoj cjelini koja se oslanja na povijesni kontekst, ali ga interpretira suvremenim jezikom. Živopisne, ilustrirane etiket te izražen identitet i stilska jasnoća odmah poručuju kako je riječ o vinima stvorenima za uživanje.

Savoj vina ćete prvenstveno pronaći u  restoranima i barovima koji traže vina s pričom, ali istovremeno zahtijevaju pitkost, pristupačnost i senzibilitet prema generaciji Z, koja trenutačno predstavlja najveći marketinški izazov vinskom sektoru u cijelom svijetu. Graševina, Blanc, Orange – macerat koji odbija slijediti trendove, Rosé i Rouge čine zaokruženu paletu stilova – od svježih i aromatičnih do ozbiljnijih i strukturno izraženih.

Podrum Belje već desetljećima gradi reputaciju kroz linije koje su obilježile domaću vinsku scenu. Riječ je, o najnagrađivanijoj hrvatskoj vinariji, koja jedva može izbrojiti zlatna odličja osvojena na prestižnim svjetskim natjecanjima. Među „standardno zlatnim“ etiketama posebno se ističe linija Goldberg, perjanica vinarije i sinonim za vrhunske položaje južnih padina Banovog brda. Vina snažnog identiteta i potencijala za odležavanje.

VIDEO O PODRUMU BELJE POGLEDAJTE OVDJE

Pjenušci La Belle, vinificirani charmat metodom, udonose pak dimenziju elegancije, profinjenosti i svježine, a nije naodmet ni činjenica da predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac. Predikati poput etiketa Jade i Ruby, nastali u godinama kada priroda dopusti plemenite note botritisa, potvrđuju koliko Baranja može biti raskošna i u desertnom izričaju. To su vina koja se ne proizvode svake godine, ali zato godinama ostaju u sjećanju.

Beljeu svom vlasništvu ima  506 hektara rodnih vinograda, čime se svrstava među najveće vinogradarske sustave u Hrvatskoj. Godišnja proizvodnja kreće se oko 3,5 do 4 milijuna litara vina, dok podrum u Kneževim Vinogradima, jedan od najvećih i najstarijih u regiji, raspolaže kapacitetima i tehnologijom koji omogućuju suvremeni enološki pristup i kontinuiranu kontrolu kvalitete.

Ovdje se uzgajaju mahom internacionalne sorte: graševina, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, traminac, muškat žuti, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc. Graševina, jasno, dominira na više od  85 % ukupnih nasada, ali u planu je i povećanje crnog sortimenta kroz nove nasade cabernet franca, sorte koja je proslavila obližnji Villány i koja u baranjskom terroiru daje možda i najbolje rezultate na svijetu, a sve kao hommage najstarijoj butelji iz arhive, koja datira iz 1949. godine.

„U Belju se posljednjih godina snažno radi na preciznijem razumijevanju vinograda i mikro-lokacija. Svaki se položaj promatra zasebno, s ciljem da se iz svake parcele izvuče maksimum, ali bez forsiranja stila. Naglasak je na ravnoteži – između zrelosti grožđa, kiselina i alkohola. Posebna se pažnja posvećuje vremenu berbe, koje se određuje isključivo prema stanju grožđa u vinogradu, a ne prema unaprijed zadanim datumima. Time se postiže veća dosljednost kvalitete, ali i izraženija razlika među berbama“, pojašnjava Marijana Škiljo, glavna enologinja podruma Belje.

Vina su osmišljena tako da prate slavonsko-baranjsku kuhinju, ali i modernu interpretaciju lokalnih namirnica, što je važno za kreiranje identiteta Baranje kao jedne od najvažnijih destinacija enogastro turizma kontinentalne Hrvatske.

„Naša se podrumarska filozofija temelji na minimalnim intervencijama uz maksimalnu kontrolu procesa. Tehnologija se koristi kao alat, a ne kao cilj sama po sebi. Kod odležavanja posebnu pažnju posvećujemo izboru drva i duljini kontakta s bačvom. Drvne note ne smiju dominirati, već nadopunjavati vino, naglašavajući njegovu strukturu i kompleksnost. U tom smislu svaka etiketa ima vlastiti put i vlastiti tempo dozrijevanja“, pojašnjava Škiljo.

Svake godine u siječnju Belje oživljava jedan od najstarijih vinogradarskih običaja – Vincešku. Blagoslov vinograda, rezidba prve loze, vino koje se prolijeva po trsovima i kobasice koje se vješaju na čokot nisu samo folklor i puki običaj, nego simboličan čin zahvale prirodi i zaziv dobre berbe.

Slavlje Vinceške vezano je uz blagdan svetog Vinka, 22. siječnja, kada se – kako su to generacijama činili vinari s obronaka Baranjske planine – trsovi svečano blagoslivljaju i simbolično orezuju kako bi nova vinogradarska godina bila rodna i uspješna. Ovaj se običaj slavi od davnina te ima izravan korijen u katoličkoj tradiciji posvećenoj svetom Vinku – zaštitniku vinogradara i vinove loze. Njegove rituale danas prate glazba, pjesma i vinom inspirirane zdravice koje odjekuju cijelom Baranjom, od Belog Manastira do Batine.

U srcu Vinceške krije se važna simbolika: želja da grozdovi budu snažni poput kobasica koje vise s čokota, Ovaj običaj povezuje vinogradare, njihove obitelji i goste s prirodnim ritmovima zemlje, kroz obred zahvalnosti i nade. Duboko ukorijenjena u povijest Baranje – regije čije ime na mađarskom znači majka vina – Vinceška podsjeća da je vino ovdje neodvojivo od čovjekovog života.

Posjet starom, ali pažljivo obnovljenom podrumu u Kneževim Vinogradima nije samo „još jedan obilazak vinarije“. Impresivni nizovi bačvi od slavonskog hrasta i pogled u vinsku arhivu koja broji više od 20.000 butelja, uz stručno vodstvo Đenđi Burjan, voditeljice turizma Belja, impresivno su iskustvo.

Zamjetno je da je Belje sebe prestalo promatrati isključivo kao proizvođača vina te je napokon započelo promišljanje šireg konteksta u kojem se ono konzumira. Fokus je na iskustvu – od vinograda i podruma do stola i gastronomije. Vino se ne promatra  kao dio šireg kulturnog i gastronomskog miljea. To je izuzetno važno za kreiranje identiteta Baranje kao jedne od najvažnijih destinacija enogastro turizma kontinentalne Hrvatske.