IDEJA ZA SAVRŠENU IZLOŽBU

Na izložbi je predstavljeno 17 predmeta nastalih pretežno u islamskoj primijenjenoj umjetnosti s područja Bliskog istoka, Indije i himalajske države Bhutan.

Najstariji predmeti pripadaju periodu 7/8.st. To su dvije vaze izrađene od „bijele bronce“, specifične slitine srebrnosive boje nalik srebru, koja se koristila umjesto plemenitih metala kojih je upotreba bila u suprotnosti s vjerskim načelom skromnosti. Dva kotla za pripremu hrane iz 11. i 12. st., porijeklom iz iranske pokrajine Korasan pripadaju klasičnom razdoblju islamske umjetnosti. Ukrašeni su tipičnim motivima prepleta, stiliziranim životinjama i kaligrafskim natpisom koji nosi ime majstora.
Svojom rijetkošću i povijesno-umjetničkom vrijednošću predmeti iz toga najranijeg, formativnog i srednjovjekovnog razdoblja islamske umjetnosti ulaze u svjetski korpus metalnih predmeta islamske kulturne baštine.

Mjedena zdjela izrađena sredinom 13. st. na području Sirije s ostacima srebrnog inkrustata ukrašena je medaljonima s astrološkim znakom Lune i heraldičkim dvoglavim orlom, simbolima iz doba vladavine zengidskih atabegova čiji su dvorovi bili sjedišta znanosti i umjetnosti. Stožasta baza svijećnjaka iz 14. st. ukrašena monumentalnim kaligrafskim natpisom tipičan je primjer stroge umjetnosti iz vremena Mamlučkog sultanata u kojoj su figuralni ukrasi bili nepoželjni. Raskošno inkrustirani ibrik i posuda izrađeni su u neostilu poznatom kao mamlučka obnova koji se razvio pod utjecajem probuđenog zanimanja za islamsku umjetnost krajem 19. st.

Mogulska umjetnost nastala je na području indijskog potkontinenta krajem 16. st. osnutkom Mogulskog carstva, a sažima stilizirane perzijske uzorke s naturalističkim uzorcima iz stoljetne hinduističke umjetničke tradicije. U umjetnosti obrade metala taj novi stil lijepo se oprimjeruje u oblicima prepoznatljivih biljaka i životinja unutar ukrasa na posudi za ulje u obliku paunice i na kuglastoj mirisnici. Kutija i pljuvačnica s ostacima srebra ukrasa bidri nekada su se koristile u običaju žvakanja pana nakon jela. Stožasta vodena lula (huqqa) ima isti ali raskošniji ukras bidri stiliziranog maka u tehnici aftabi.

Među predmetima ističu se i dva mača iz fundusa muzeja: mogulska khanda iz 17. st. i svečani mač iz Bhutana, starog himalajskog kraljevstva stroge budističke tradicije, s raskošnim koricama (18.-19. st.).

Izložba je popraćena katalogom u kojem su kustosice Ivana Čukman Nikolić i Milica Japundžić detaljnije obradile i opisale predmete.

Izložba je otvorena do 31. 3. 2012.

INFORMACIJE

Radno vrijeme Muzeja Mimara: UTO, SRI, PET, SUB: 10 – 17 sati
ČET: 10 – 19 sati
NED: 10 – 14 sati
Ponedjeljkom i državnim praznikom Muzej je zatvoren.

Cijene ulaznica za Muzej Mimara:
odrasli - 40 kn
đaci, studenti i umirovljenici – 30 kn
ulaznice za popratne izložbe – 20 kn
grupe (20 – 40 odraslih) – 30 kn
grupe (20-40 đaka, studenata i umirovljenika) – 20 kn